Finance

Bernardin Frankapan i Krbavska bitka: je li spasio sebe i malobrojne ili je pobjegao iz boja? (Croatian)

Description
Bernardin Frankapan i Krbavska bitka: je li spasio sebe i malobrojne ili je pobjegao iz boja? (Croatian)
Categories
Published
of 37
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Share
Transcript
  Hwoje Kekez Hrvatski institut za povijest Opatiirka 10, 10000 Zagreb rvoje Kekez UDK 94(497.5 Krbava) 1493 355.48(497.5 Krbava) 1493 lzvorni znanstveni tlanak Bernardin Frankapan Krbavska bitka je l spasio sebe malobrojne l je pobjegao iz boja? Veliki poraz hrvatske vojske od Osmanlija na Krbavskom polju 9. rujna 1493. predstavlja jednu od najvainijih epizoda u dugotrajnom obrambenom ratu Hrvata protiv Osmanlija. lako su uzroci posljedice, pa Sam tijek bitke, vee u znatnoj mjeri prikazani u starijoj novijoj hrvatskoj historiografiji, ipak su uloga i djelovanje kneza Bernardina Frankapana u samoj bitki dogadajima koji su joj prethodili, ostali u znatajnoj mjeri nerasvijetljeni nerazjagnjeni. Autor na osnovi satuvanih pisanih i arheolofkih svjedotanstva, kao nakon uvida na terenu, analizira dogadaje koji su prethodili Bernardinovu povlatenju iz bitke, pokufavajuei odgonetnuti uzroke motive takova poteza. lsto tako, detaljnijim uvidom u satuvana pisana svjedotanstva o dogadajima prije Krbavske bitke, pokuZava objasniti odnose izmedu bana Derentina i knezova Frankapana. Kljutne rijeti Krbavska bitka, knez Bernardin Franka pan, ban DerenEn, Hadum Jakub-pa , Osmanlije, Udbina, hrvatsko-osmanlijski sukob, 1493., ratna taktika Veliki poraz hrvatske plemiCke vojske 9. rujna 1493 u bitki na Krbavskom polju predstavlja jedan od najvdnijih dogadaja dugotrajnoga obrambenoga rata Hrvata protiv Osmanlija. Njezine posljedice ostale su u svijesti hrvatskoga naroda kao velika katastrofa koja je oblikovala daljnji povijesni razvoj juine ali i Eitave Hr- vatske. VeC sredinom 19 stoljeCa hrvatska je historiografija pokazala znaEajan I nteres za znanstveno istraiivanje tih dogadaja. Krbavska bitka i posljedice koje je i uzrokovala bile su predmetom proubvanja znaEajnoga broja znanstvenih radova a 65  Modrujki zbornik 2009. 3) isto tako na nju su se osvrtali brojni autori u razliEitim povijesnim sintezama.' U povodu Eetiristote obljetnice Krbavskoga boja, hrvatski je povjesniEar Ferdo SiSiC 1893. godine, napisao prvu cijelovitu povijesnu ~tudiju.~ sti je autor tridesetak godina kasnije objavio zbirku isprava o borbama Hrvata s Osmanlijama u razdoblju od 1473. do 1496. godine, u kojoj su objavljena i pisana svjedotanstva o Krbavskoj bitki3 JoS je sredinom 16. stoljeCa kroniEar fra Ivan TomaSiC poraz hrvatske ple- miCke vojske na Krbavskom polju nazvao )>prvim rasapom Kraljevstva Hrvat- skogacc uoEivSi Einjenicu da je tu stradalo brojno hrvatsko plem~tvo.~ takvom su se ocjenom sloiili i kasniji povjesniEari, poput Jurja Ratkaja5 i Matije Me~iCa,~   . . ali i Ferde S~sica,~ ao i joS neki poslije njih.8 Iako je Krbavski boj bio krvav, te je u njemu poginuo veliki broj pripadnika hrvatskoga plemstva i seljaka koji su bili prikupljeni i pridruieni plemiCkoj vojsci, pa se u stanovniStvo Like i Krbave uvukao veliki strah, o Eemu ponajbolje svjedoEi zapis popa Martin~a,~ pak nakon bitke nisu uslijedili znaEajniji teritorijalni gubitci.1° Tome su svakako pogodovale odredene okolnosti. Naime, tada su ratni planovi Osmanlijskoga Carstva bili okrenuti osvajanju na sjeverozapad, prema srednjoj Europi, ali preko Sirokih ravnica Podunavlja i Panonske nizine. Osim toga, uspjeSni je vojskovoda i pobjednik na Krbavskom polju, Hadum Jakub-paSa, za nagradu, 1 Najdetaljniji popis izvora i studija o Krbavskoj bitki, kao i popis djela u kojima se bitka spominje vidi: STRCIC 1999: 45-51; MIJ TOVIC 2005: 7 14. 2 IS16 1893: pass. 3 . IS16 1936: 274-336. Si~ii: e u drugom objavljivanju isprva o Krbavskoj bitki stavio dvostruku nume- raciju stranica. Zbog jasnijega praknja, autor ovoga rada u citiranju je koristio numeraciju stranica u zagradama. Isti su dokumenti ranije objavljeni u Easopisu Starine, SI. IC 1934: 118-180. Neke isprave i njihove prijevode o Krbavskoj bitki kasnije su objavili i N. KW 1972: 358-364, GLIGO 1983: 313-320; MIJATOVIC 2005: 105-137. 4 Hec estprima destrucrio regm Cowatie i ique Iota nobilitas corntit Cowatie ... aLjetopis Ivana TomaSiba (Chronicon breve Regni Croatiae Joannis Tomasich minoratae) u: SISIC 1936: 305. 5 Ratkaj bitku na Krbavskom polju doiivljava kao ... tmSanpmzipkoljmSih RATTKAY 2001: 195.) 6 MESIC 1864: 409. 7 SISIC 1893: 29. 8 Vise o stavovima u procijeni Krbavske bitke pojedinih hrvatskih povjesniEara vidi u: MIJATOVIC 2005: 86-91. ... tbgda na6eie cvilili rodiviie i vdovi mnoge iproEi ini. I bis(Ib) skr bb velit n v sihb iivutihb v sfrahb ~ihb, tka ie neslb bila 1 vr(@))m(e)ne atarovb i Gotovb i Atek ne6islPvihb .. ,,Zapis popa Martincaa u: SISIC 1936: 276. 10 GOLDSTEIN 1997: 22-24.   rvoie Kekez: Bernardin Franka~an Krbavska bitka 65-101) premjeSten u Rumeliju, Sto je svakako utjecalo na daljnji tok osmanlijskih ratova i osvajanja Hrvatske.11 Uz opCu nesigurnost, moida je najveCa negativna posljedica Krbavske bitke gubitakvodedih Clanova hrvatskih plemiCkih obitelji. Naime, u bitki su poginuli knez Ivan Frankapan Cetinski, mladi Juraj VlatkoviC, Petar 111. Zrinski, jajaliki ban Mihael Pethkey, te neimenovani sin i brat bana Emerika DerenBna, a zarobljeni su Sam ban DerenCin te knez Nikola Frankapan TriaCki.12 Indikativno je da se od vodetih plemiCa iz bitke jedino spasio Bernardin Frankapan. VeCina izvora koji svjedoEe o bitki govori o tome da se Bernardin iz bitke izvukao bijegom, Sto je svakako nagnalo kroniha Jurja Ratkaja da takav njegov postupak opiSe rijeSma: naposljetku ndi buduki G U su bili slabiji zajedno sa sarnim Bernardom okrenu leda i sramotno pobjegnu.:13 StoviSe, veCina izvora ne zaboravlja istaknuti da je Bernardin neposredno prije bitke bio u otvorenom sukobu s banom DerenSnom,14 bacajudi sjenu sumnje na Bernardinov postupak koji je moida mogao biti izdaja motivirana osvetom. Naime, kroniEar Ugarskc Hrvat- skoga Kraljevstva Antonije Bonifini, govori o tome da je vijesti o kretanju Turaka prema Krbavskomu polju ban DerenCin primio u vrijeme dok je opsjedao franka- pansko Brinje.15 Istu vijest donosi i najpoznatiji madarski povjesniEar 16 stoljeCa Nikola Istvinffy, koji govori o tom da su Brinje opsjedali banovi Emerik DerenGn i Ivan Both.16 Zanimljivo je primijetiti da je Ivan KukuljeviC Sakcinski, jedan od prvih modernih hrvatskih povjesnieara iz 19 stoljeCa, u svom radu o Beatrici Frankapan, kCeriBerrradm I3a~?qpmiiJn~glasikYli%ko z boja ... Bemardin sretno makne 17 Iz ostatka se teksta vidi da je baS njega KukuljeviC smatrao odgovornim za poraz u bitki, dok o banu DerenEinu govori biranim rijetima, ne optuiuju6i ga za poraz 11 KRUHEK 1993: 267. OZivotu JakubaSe viievidi: OLESNICKI 1938: pass; MOA&WIN 1997: pass. 12 MIJ TOVIC 2 5: 71-73. 13 RAmY 001: 195. Iz cijeloga se opisa Krbavskoga boja vidi kako Rattkay odgovornim za katastrofu smatra kneza Bernardina i njegovo povlaknje iz bitke, a ne bana DerenEina i njegov loS odabir ratne taktike. 14 KRUHEK 1993: 264 15 ... universam inde n Fmngepanum belli mo apparahunque convertemt qui Breniam u avitam possessionem per olum occupaiam se repetenliregi reddimrum me negamt, mohkque adversus em ase Breniam obsidionepremere rebus n em nnum cumpmdmo Tuxarum pmefec~compositis nshhernt ... Antonius Bonifinius, .Rerum Hungaricum decadis V, liber I1 et IIIu, u: SISIC 1936: 282. 16 ... Derencenius cum Both collega Briniae obsidio ... Nicolaus Istvhnffy, ~Regni ungarici historia libris XXXIV exacte descripta, Coloniae Agripinae anno MDCXXXV, II,18-20 (lib. II)a, u: 1516 1936: 308. KUKUUEVIC 1885: 17.   odruSki zbornik 2009 3) uzrokovan izborom loge ratne taktike, tj. sukobom na otvorenom polju, naglda- vajuCi njegovo hrabro drianje u boju.18 Osnovna je namjera ovoga rada osvijetliti ulogu Bernardina Frankapana u bitki na Krbavskom polju, te odgovoriti na pitanje koji je bio razlog Bernardinovu napuStanju bojnoga polja. Je li to uCinio iz straha za vlastiti iivot nakon Sto su osmanlijske te pregazile njegove pjdake, naSavSi se u jednom trenutku bitke u vrlo pogibeljnom poloiaju te je, uzedi u obzir Cinjenicu da se Frankapani nisu slagali s banom DerenEinom oko taktike sukoba na otvorenom polju, uvidjevSi i besmislenost daljnje borbe, napustio poloiaj? Iako je teSko govoriti o motivima postupaka i karakteru osobe promatrajuki dogadaj wemenski udaljen viSe od pet stotina godina, ipak je moguCe nastojati rasvijetliti Bernardinove postupke ako se prije toga odgovori na nekoliko pitanja. Valja pokuSati bolje rasvijetliti uzroke i tijek sukoba izmedu Frankapana i kralja MatijaSa oko Senja u drugoj polovici 15 stoljeda, tj. prije bitke na Krbavskom polju. Kako bi se moglo suditi o Bernardinovu ratnitkom ponaSanju i iskustvu, potrebno je takoder prouEiti njegov odnos prema osmanlijskim provalama, a pogotovo njegove postupke i ponaSanje u bitkama s Turcima prije, ali i nakon boja na Krbavskom polju. Nadalje, potrebno je progovoriti o DerenCinovu izboru taktike na bojnom polju, s kojom se Frankapani nisu slagali, a dovela je do katastrofalnoga poraza. I konatno, neophodno je ponovno prouCiti Sto govore izvori, posebno oni nastali neposredno nakon bitke, o tijeku bitke, kao i o tome Sto toCno izvori k iu o Bernardinovu ,>bijegucc z bitke. Dogadaji prije bitke i dolazak Osmanlija na Krbavsko polje Oduzimanje Senja 1469. godine od strane kralja MatijaSa svakako je bio jedan od glavnih uzroka sukoba Franakapana s vladarom. Naime, nakon Sto su prve razornije osmanlijske provale pogodile najviSe frankapanske posjede 1468. i 1469. godine, i to posebno imanja Bernardinova oca Stjepana Frankapana, naSavSi se u teSkoj situaciji Frankapani su na svim stranama traiili porno Vodena vlastitim sigurnosnim strateskim interesima, prva im je u pomoC priskoEila Venecija. Venecija nije imala namjeru zavladati Senjem, jer bi to bilo preskupo, a i svakako bi uzrokovalo burnu reakciju kralja MatijaSa, veC je smatrala da bi ih Cvrsta prisutnost Frankapana 18 Medjuposljednjimi bijaSe sum ban erenEin ... KUKULJEVI 1885: 17 8  Hwoie Kekez: Bernardin Frankaoan i Krbavska bitka 65-101) Senju najbolje Stitila od pojave kralja MatijaSa, ili Eak Osmanlija na hrvatskoj obali. UvidjevSi da niti od Mleliana, a niti od kralja MatijaSa, ne Ce dobiti znakjniju vojnu pomot, Stjepan 11. Frankapan je poslao svoga sina Bernardina na carski dvor, moida Eak i s namjerom da svoje posjede stavi pod carsku zaStitu. Stjepanovo okretanje caru Fridriku 111. potaknulo je kralja MatijaSa da povede aktivniju politi- ku u Hrvatskoj, Sto je rezultiralo zauzimanjem Senja od strane kraljeve vojske pod vodstvom BlaZa Madara u jesen 1469. godine. Kralju je Senj bio potreban zbog btvaranja novoga strateSkoga sustava u obrambenom ratu protiv Osmanlija, buduCe 8enjske kapetanije.19 Nije neobiEna kraljeva pomirljiva politika prema Frankapanima u iduCim deset- ljeCima, ako se uzme u obzir da je kralj osvajanjem Senja postigao svoj glavni polititki i stratdki cilj u Hrvatskoj, te da je nastojao ostvariti hstu kontrolu na prometnici koja je vodila od Zagreba prema Senju, a najveCim je dijelom prelazila preko frankapanskih p0sjeda.~0 Ipak, Frankapani se nikako nisu mogli pomiriti s gubitkom Senja, te su u ran0 proljede 1493. godine pokuSali iskoristiti nesredene politieke okolnosti nakon smrti kralja MatijaSa, kako bi vratili Senj u svoje ruke. U tim nastojanjima pomagao im je knez Karlo Krbavski koji je ielio osvojiti Obrovac, strateSki vainu luku koja mu je, uzme li se u obzir poloiaj i ugroienost njegovih posjeda u to doba u Krbavi i Lici, bila prirodni izlaz na more. Naime, ved 15. veljaEe 1493., Senjanin je Bart01 da Castiliano, javljajuCi u Milano novosti iz Hrvatske, kazao da su hrvatski banovi digli veliku vojsku jer je knez Karlo Krbavski opsjeo Obrovac, te da su knezovi An2 i Bernardin FrankapanZ1 ~Einilimnogazla rotivqgdGgffj@@ mmjerkb ga o~voje.~~ ndikativno je da je neSto kasnije, poEetkom travnja, Jakub-paSa krenuo u pljaEkaSki pohod prema Hrvatskoj i Kranjskoj. Naime, veC 27. travnja milanski poklisar u Veneciji, Tadija Vimercati, javlja svomu gospodaru Lodoviku Sforziju, u Milano, vijesti da se Osmanlije spremaju zauzeti tvrdi grad Jaj~e.~~ ako mu to nije poSlo za rukom, Jakub-paSa je odustao od opsjedanja grada i krenuo, s 19 OpSiije vidi: GRGIN 2002: 99-106. 20 GRGIN 2002: 107. 21 Nakon smrti kneza Stjepana 11. Frankapana 1481. godine njegova je imanja naslijedio njegov sin jedinac Bernardin Frankapan V. KW 1991: 295; GRGIN 2002: 113). ... Li bani de Corvacia se dice che venom cum molta gente, et questo pe~he l conto Carlo mai se ha vohto levare dala impresa d Obrovazo et ogni iom gli sta a110 assedio; el lo coae Angelo el lo conle Bernaniino che hano facto del male assai et volevamprendere egna ... SISIC 1936: dok. 104 str. 157. 23 dale parte d Ungaria che ITmo aparechiava per tern gmndo erercito per andare a Giaici term del Re ~TUngaria n Bossem.., SISI 1936: dok. 108 str. 162.
Search
Tags
Related Search
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks
SAVE OUR EARTH

We need your sign to support Project to invent "SMART AND CONTROLLABLE REFLECTIVE BALLOONS" to cover the Sun and Save Our Earth.

More details...

Sign Now!

We are very appreciated for your Prompt Action!

x